Na geografski malenom, reljefno razigranom terenu Žminjštine, s manjim brežuljcima i uvalama, vapnenačkim supstratom i crvenicom na površini, sa submediteranskom klimom, razvilo se veliko bogatstvo biljnih vrsta, odnosno zajednica. To bogatstvo uvjetovano je djelovanjem niza prirodnih činilaca, ne samo sadašnjih nego i u dalekoj prošlosti. Taj biljni svijet šuma, pašnjaka i kamenjara spada u zonu listopadnih šuma i šikara, hrasta medunca i cera, s bjelograbićem i crnim grabom i umjetno unešenim crnim borom (fotofilna vrsta).

Po udolinama i vrtačama, na vlažnijim tlima, javljaju se mezofilne vrste obični grab, klen, lijeska i druge. Objedinjeni izgled submediteranske zone dao je čovjek i njegov vjerni pratilac stoka pa prostrani pašnjaci, livade i seoske okućnice poveznae šumom, šumarcima i šikarama oslikavaju ljepotu Žminjštine.

Žminjštinom dominira grad Žminj, smješten na brežuljku, naseljen još u prethistoriji. Na području Žminjštine nalazi se 112 sela i zaselaka. Kuće, uglavnom zgusnute uz rubove cesta ili pogodnih poljoprivrednih terena. Veća sela su: Modrušani, Mužini, Tomišići, Križanci, Damijanići, Rudani i Debeljuhi. Nazivi su uglavnom nastali od prezimena obitelji  - Modrušan, Mužina itd. Prema popisu stanovništva iz 2011. na Žminjštini žive 3.483 stanovnika.

U Gradišću (stari Žminj) nalazi se očuvana prethistorijska gradina iz II. tisućtljeća pr. n. ere.  Krhotine keramike nađene su na brežuljku Svete Foške 1956. godine što dokazuje da je Žminj bio naseljen i u željezno doba. Ostaci zidova u Kortini, zapadno od sela Modrušani, vjerojatno potječu od antičke vile. O prisutnosti Hrvata na Žminjštini u ranom srednjem vijeku (7.-9. st.) svjedoče toponimi, keramika i 226 grobova nađenih na prostoru današnje osnovne škole. U Žminjštini se izmjenjuju gospodari: Austo-Ugarska, Italija i Njemačka do 1945. godine. Godine 1943. Žminj i Žminjština organizirano prihvaćaju borbu protiv fašističke vlasti, kao normalnu težnju za sjedinjenjem s Hrvatskom. Oslobođen je 7. svibnja 1945. godine.

Sakralne objekte u Žminju i na Žminjštini čine uglavnom crkve i kapelice. Najveća je župna crkva sv. Mihovila Arkanđela u Žminju, a značajne su: Sv. Mateja (Cere), Sv. Antuna Opata (Žminj - freske), Sv. Trojstva (Žminj . freske), Sv. Foška, Sveti Sebastijan (ostali samo temelji), Sv. Tri Kralja (porušena), Sv. Bartul, Sv. Marija, Sv. Jakov (ruševina), Sv. Križ (na groblju), Sv. Jerolim (porušena), Majka Božja od Svetomora i Sveti Kirin. Najstarija je vjerojatno Sv. Foška.

 

 

Bartulja 2017

Preuzimanja

Službeni glasnik